Od samih početaka svog istraživačkog djelovanja, koje započinje od 1946. godine, Mirko Malez ističe se kao iznimno aktivan i produktivan speleolog. U okviru speleoloških istraživanja, osim osnovnog speleološkog rekognosciranja, fizičkog istraživanja speleoloških objekta i izrade topografskih nacrta. Kako je bio geolog, bavio se i drugim specijalističkim istraživanjima: geologijom, geomorfologijom, genezom, hidrologijom, tektonikom, arheološkom i paleontološkom prospekcijom, mikroklimatskim odnosima, biospeleologijom i drugim. Većinu svojih istraživanja je fotodokumentirao, što danas predstavlja važan stručni i povijesni dokument njegovih speleoloških istraživanja. Bavio se: izradom katastra, analizom povijesti speleologije, poticanjem i publiciranjem speleološke publicistike i drugim. Zato ne čudi da se među 425 publikacija, od kojih više od polovice izvornih znanstvenih radova, velika većina odnosi na razne aspekte speleološke problematike. Njegova speleološka istraživanja obuhvatila su područje današnjih samostalnih država: Bosna i Hercegovina, Crna gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija, u kojima je istraživao oko 1000 speleoloških objekata, od čega daleko najveći broj na području Hrvatske. U okviru publikacija ističe se sustavni prikaz godišnjih speleoloških istraživanja, koje za razdoblje od 1952. pa do 1974. godine, dakle za pune 23 godine, objavljuje u Ljetopisu JAZU. Brojna su monografska djela u kojima su sustavno speleološki obrađena pojedina područja Hrvatske: Ravna gora kod Varaždina, Istra, Učka, Ćićarija, otoci Iž i Ugljan, područje Cetine, Bitelićka zaravan, jugozapadna Lika, Melnica kod Senja, Buško Blato, Glamočko i Duvanjsko polje, područje između Popovog polja i Dubrovnika, zaleđe Rijeke te druga. Treba istaknuti i brojne publikacije manjeg opsega u kojima su obrađeni pojedini značajni speleološki objekti: Velika pećina, Vindija, Veternica, Đulin ponor, Medvedica, Strašna peć, Hajdova hiža, Ledenica, Drenovac, Sušičke jame kod Triblja, Đurkovina, Romualdova špilja, Šandalja, Druška peć, Vergotinova peć, Pazinski ponor, Bijambarske pećine, Gospodska špilja, Bezdanjača kod Vrhovina, Vjetrenica, Modrića špilja, Velika pećina na Medvednici, Medvjeđa špilja na Lošinju, Čampari jama na Cresu, Jopićeva špilja, Sparožna špilja, Baba špilja na Biokovu, Megara pećina i brojne druge. Konačno, u njegovom opusu posebno se ističu monografska djela o speleološkim objektima Učke i Ćićarije u Istri, speleološkim objektima jugozapadne Like, špilji Veternici kod Zagreba te o Cerovačkim špiljama kod Gračaca. U okviru svojih speleoloških djelatnosti radio je na sustavnom istraživanju povijesti speleologije u Hrvatskoj, na usavršavanju speleološke dokumentacije, ali i na speleološkoj publicistici. Tako je 1953. godine bio jedan od pokretača časopisa Speleolog, prvog speleološkog časopisa na području Hrvatske i tadašnje Jugoslavije. Bio je jedan od organizatora Drugog jugoslavenskog speleološkog kongresa u Splitu i Dalmatinskoj zagori 1958. godine te glavni organizator Devetog jugoslavenskog speleološkog kongresa u Karlovcu 1984. godine, za koji je bio glavni urednik impozantnog Zbornika radova na gotovo 900 stranica. Ovakvo opsežno i sustavno speleološko djelovanje uvrštava akademika Mirka Maleza među najistaknutije hrvatske speleologe.Since the very first beginning of his research work, started in 1946 Year, academian Mirko Malez has been recognised as very active and productive speleologist. In the frame of speleological researches he work on basically speleological recognising, physical research of caves and topographic plans. Due to fact that he was geologists, he has work also on other specialised researches: geology, geomorphology, genesis, hydrology, tectonic, palaeontology, archaeology, microclimate, biospeleology and other. In frame of research he regularly made photo documentation, what is today important professional and historical document of his researches. He works also on: cadastre development, speleological history, prompting and publication of speleological works and other. Therefore, it is not surprise that among 425 publications, of them more than half scientific works, majority belong to different aspects of speleology. His speleological research comprise today independent states: Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Monte Negro, Serbia and Slovenia, where he has researched around 1000 caves, majority of them in Croatia. His speleological researches M. Malez has published systematically since 1952 till 1974 Year, fully 23 Year, in Academian publication: Ljetopis JAZU. Many of articles deal with caves on some regions as: Ravna gora Mt. near Varaždin, Istria, Učka Mt., Ćićarija Mt., islands Iž and Ugljan, Cetina river region, Bitelić region, SW Lika region, Melnice region, Buško blato, Glamoč and Duvno polje region, region between Dubrovnik and Popovo polje, Rijeka region nad many other. Also many articles deal with individual caves as: Vindija cave, Velika (Mačkova) pećina cave, Veternica, Đulin ponor vace, Medvedica, Strašna peć cave, Hajdova hiža cave, Ledenica by Studenci cave, Drenovac cavern, Pits by Sušik, Đurkovina cave, Debelin cave, Romualdova spilja cave, Šandalja cave, Druška peć cave, Vergotinova peć cave, Pazinski ponor cave, Bijambarske pećine caves, Gospodska špilja cave, Bezdanjača by Vrhovine, Vjetrenica cave, Modrića špilja cave, Velika pećina na Rogu cave, Medvjeđa spilja cave, Čampari cave, Jopićeva cave, Sparožna cave, Baba cave, Megara and many others. In his works some monographs have highlight position as caves of Učka Mt. and Ćićarija Mt. in Istria, caves in SW Lika together with 277 documented caves, same as monographs of Veternica cave near Zagreb and Cerovačke špilje caves near Gračac. In frame of his speleological work M. Malez has work on systematically history research in Croatia and Bosnia and Herzegovina, on speleological documentation, same as publications. In 1953 Year he was one of establisher of magazine Speleolog, first speleo magazine in Croatia and former Yugoslavia. He was one of organizer second speleo congress in Split in Year 1958, but main organiser of 9th Yugoslavian speleo congress in Karlovac in 1984 Year. Where he was chief editor of Proceedings, published on almost 900 pages. Such a extensive and systematically speleological agency interpolate M. Malez between most prominent speleologists in Croatia