Pogranična područja predstavljaju više ili manje izraženi problem u svakoj državi. Njihova je strateška uloga u očuvanju identiteta države danas, u razdoblju otvaranja tržišta i slobodnije kretnje ljudi, informacija i usluga, važnija nego ikada. Stoga je potrebno razmotriti mogućnosti prostora za očuvanjem identitetaa presudnu ulogu pritom ima lokalno stanovništvo. Pogranične su hrvatske općine i gradovi prema Sloveniji klasificirani u radu prema kumulativnim promjenama nataliteta, udjelu fertilnog ženskog stanovništva i indeksu starosti u četiri razreda u funkciji prirodne obnove stanovništva, diferencirajući prostore relativno stabilnih i nestabilnih demografskih stanja i procesa. Njihova demografska slika postavljena je u odnos prema disperznoj naseljskoj strukturi i uvjetovanosti reljefnim obilježjima prostora.Border region represents unstable part of almost every country in the world. Their strategic position in preserving the identity of the country is rising, especially in recent times with free movement of people, informations and services. It is necessary to provide a chance of preserving their identity in which the main role has local population. Therefore, border administrative units have been classified in four classes by their cumulative change of birthrate, fertile women percentage and age coefficient where every class describes a chance of the unit in natural repopulation. In the end, the demographic processes have been related to dispersion of settlements structure and geomorphological characteristics of the administrative units