Tema doktorske disertacije je znanstvena i stručna obrada pećnjaka i pečarstva savskodravskog
Međurječja, odnosno srednjovjekovne Slavonije u periodu od njihove pojave na
spomenutom prostoru u razvijenom srednjem vijeku u 14. stoljeću, do prijelaza iz stilskog
razdoblja renesanse u rani barok, uključujući i primjerke iz 17. stoljeća. Detaljno se obrađuje
tipologija i terminologija budući da u domaćoj literaturi razrada navedene problematike u
potpunosti nedostaje. Definira se pojam kaljeva peć, oblici i sastavni dijelovi kaljevih peći, te
suvremeni koncept razvoja i prve pojave kaljevih peći, uz iscrpni pregled i opis tehnika
proizvodnje i tehnika dekoriranja zabilježenih na proizvodima keramičkih peći na čitavom
europskom prostoru.
Sustavnom analizom pećnjaka s prostora srednjovjekovne Slavonije izrađena je tipologija
pećnjaka Međurječja. Segmentno je analizirana i ikonografija reljefnih ukrasa na prednjim
pločama pećnjaka, u kojima se išćitavaju uobičajeni motivi srednjovjekovne, odnosno
renesansne umjetnosti. Okosnicu rada čini obrada pećnjaka pronađenih prilikom arheoloških
istraživanja autorice disertacije na srednjovjekovnim lokalitetima Stari grad u Donjoj Stubici,
dvorac Veliki Tabor i Samci (dvorac Oršić u Gornjoj Stubici), koji su analizirani uzimajući u
obzir stratigrafske podatke dobivene arheološkim metodma istraživanja. Detaljnom obradom
nalaza ustanovljene su skupine pećnjaka koje su s obzirom na sastav gline, način pečenja,
oblik, eventualni ukras na prednjoj ploči i glazuru mogli činiti zasebne kaljeve peći. Ova
istraživanja nadopunjena su analizom već objavljenih pećnjaka s prostra srednjovjekovne
Slavonije pronađenih prilikom arheoloških istraživanja, kao i obradom neobjavljenih
primjeraka pećnjaka pohranjenih u raznim muzejskim institucijama koji su dobiveni na uvid