Krajem 19. stoljeća fra Lujo Marun započinje istraživanje ranosrednjovjekovnih groblja. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima na području Knina pod njegovim vodstvom dolazi do osnivanja Kninskog starinarskog društva, a potom i Prvog muzeja hrvatskih spomenika (danas Muzej hrvatskih arheološkim spomenika u Splitu; dalje u tekstu MHAS). Početkom 20. stoljeća arheološka istraživanja se s okolice Knina šire na cijelu sjevernu i srednju Dalmaciju. Maja Petrinec je u sintezi Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države dala pregled dosad otkrivenih groblja na tom području i podatke koji do tada nisu bili objavljeni. U ovom radu obradit ću crkvena groblja na Mastirinama u Kašiću i Bukorovića podvornice u Biskupiji. Ona su relativno kratkotrajna i opširno istraživana. Groblje Mastirine istraživano je 50-ih godina 20. stoljeća pod vodstvom Stjepana Gunjače. Dušan Jelovina 1982. godine objavio je grobne nalaze s lokaliteta, a Vedrana Delonga bavila se analizom arhitektonskih ostataka. Mnogi drugi autori bavili su se ovim lokalitetom i bio mi je dostupan veliki broj radova koji su mi poslužili u radu. Stjepan Gunjača se također bavio i grobljem na Bukorovića podvornici. Nalaze je objavila i Maja Petrinec u članku Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina u Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku. Zahvaljujući svim objavama o navedenim grobljima prikupila sam dovoljno podataka koji su važni za cilj mog rada, a on je na temelju položaja grobova na lokalitetima i grobnih nalaza pokušati odrediti horizontalnu stratigrafiju, odnosno preciznije datirati pojedinu skupinu grobova unutar samog groblja te utvrditi, ako je moguće, način širenja groblja