Tema doktorske disertacije je znanstvena i stručna obrada pećnjaka i pečarstva savskodravskog Međurječja, odnosno srednjovjekovne Slavonije u periodu od njihove pojave na spomenutom prostoru u razvijenom srednjem vijeku u 14. stoljeću, do prijelaza iz stilskog razdoblja renesanse u rani barok, uključujući i primjerke iz 17. stoljeća. Detaljno se obrađuje tipologija i terminologija budući da u domaćoj literaturi razrada navedene problematike u potpunosti nedostaje. Definira se pojam kaljeva peć, oblici i sastavni dijelovi kaljevih peći, te suvremeni koncept razvoja i prve pojave kaljevih peći, uz iscrpni pregled i opis tehnika proizvodnje i tehnika dekoriranja zabilježenih na proizvodima keramičkih peći na čitavom europskom prostoru. Sustavnom analizom pećnjaka s prostora srednjovjekovne Slavonije izrađena je tipologija pećnjaka Međurječja. Segmentno je analizirana i ikonografija reljefnih ukrasa na prednjim pločama pećnjaka, u kojima se išćitavaju uobičajeni motivi srednjovjekovne, odnosno renesansne umjetnosti. Okosnicu rada čini obrada pećnjaka pronađenih prilikom arheoloških istraživanja autorice disertacije na srednjovjekovnim lokalitetima Stari grad u Donjoj Stubici, dvorac Veliki Tabor i Samci (dvorac Oršić u Gornjoj Stubici), koji su analizirani uzimajući u obzir stratigrafske podatke dobivene arheološkim metodma istraživanja. Detaljnom obradom nalaza ustanovljene su skupine pećnjaka koje su s obzirom na sastav gline, način pečenja, oblik, eventualni ukras na prednjoj ploči i glazuru mogli činiti zasebne kaljeve peći. Ova istraživanja nadopunjena su analizom već objavljenih pećnjaka s prostra srednjovjekovne Slavonije pronađenih prilikom arheoloških istraživanja, kao i obradom neobjavljenih primjeraka pećnjaka pohranjenih u raznim muzejskim institucijama koji su dobiveni na uvid