The purpose of this study is to show the effects of bottom trawling on the benthic assemblages in the south Adriatic Sea as well as to report detailed quantitative and qualitative data on some
invertebrate groups of no commercial value that are affected by trawling. Short-term effects of bottom trawling on the soft bottom seafloor were studied on the continental shelf and upper slope in the southeastern Adriatic Sea. Ten sites were trawled in July 2011. A total of 14,069 invertebrate organisms belonging to 44 taxa were collected within the study period. Of these, 93 were Sponges
(4 species), 509 Cnidarians (7 species), 3,670 Molluscs (5 species), 48 Bryozoa (1 species), 3,154 Echinoderms (14 species), and 7,054 Tunicates (13 species). Cluster analysis performed with the data from different depth layers showed two clearly separated main groups that corresponded to shelf and slope zone. The shelf zone samples were characterized by higher species richness, while samples taken from the slope contained one species, Pteroeides spinosums. The obtained results showed that the most common species during the survey were
Pteria hirundo, Ascidia virginea, Phallusia mammillata, Botryllus schlosseri, and Centrostephanus longispinus. Species P. mammillata,
B. schlosseri, and P. regalis presented the highest value of biomass index (kg/km2). Our results showed that ascidians, cnidarians, and echinoderms are the most vulnerable taxa to trawling.Cilj ovog istraživanja je prikazati koje učinke pridneno koćarenje ima na bentoske zajednice
u južnom Jadranu, kao i izvijestiti o detaljnim kvantitativnim i kvalitativnim podacima o grupama
beskralješnjaka koji nemaju komercijalnu vrijednost, a koje su pogođene koćarenjem. Kratkoročni
učinci pridnenog koćarenja na mekano morsko dno proučavali su se na epikontinentalnom pojasu i gornjem nagibu u jugoistočnom dijelu Jadranskog mora. Tijekom srpnja 2011. koćarilo se na deset lokacija. Tijekom razdoblja istraživanja prikupljeno
je ukupno 14069 jedinki beskralježnjaka koji pripadaju u 44 svojte od čega su 93 spužve (4 vrste), 509 žarnjaka (7 vrsta), 3670 mekušaca (5 vrsta), 48 mahovnjaka (1 vrsta) 3154 bodljikaša (14
vrsta) i 7054 plaštenjaka (13 vrsta). Cluster analiza, koja je provedena s podacima prikupljenim na različitim dubinama, pokazala je da postoje dvije jasno razdvojene grupe koje pripadaju padini i
nagibu. Uzorci prikupljeni u padinskoj zoni bili su bogatiji vrstama, dok je u uzorcima prikupljenima na nagibu pronađena samo jedna vrsta, Pteroeides spinosums. Iz prikupljenih uzoraka zaključili
smo da su sljedeće vrste bile najučestalije: Pteria hirundo, Ascidia virginea, Phallusia mammillata, Botryllus schlosseri, i Centrostephanus longispinus. Kod vrsta P. mammillata, B. schlosseri, i
P. regalis, uočena je najviša vrijednost indeksa biomase (kg/km2). Naši rezultati pokazali su da su svojte organizama poput mješčićnica, žarnjaka i bodljikaša najugroženije koćarenjem