Th is paper presents the challenges of introducing gender–inclusive language in Slovene in last two decades. Within this scope we focus on the progressive developments in the sphere of adopting gender–inclusive language and present the entire background as well as the counter–forces (and their line of argumentation), working to eradicate the efforts for employing gender–inclusive language in the Slovenian society. We thus present the main tendencies as well as linguistic elements aiming to facilitate gender–inclusive language in the Slovenian society, focusing mainly on the use of the underscore within our analysis. We analyze two manually constructed corpora with texts harvested from Slovenian websites of the organizations that use the underscore in order to employ gender– inclusive language. We show that the use of the underscore is continually growing, in spite of the efforts to downplay its value by challenging its usability and ubiquity.U ovome radu predstavljamo izazove uvođenja rodno osjetljivoga jezika u slovenski jezik u proteklim dvama desetljećima. Slijedom toga usredotočili smo se na progresivne pomake na području uvođenja rodno osjetljivoga jezika i predstavit ćemo cjelovitu pozadinu toga razvoja, što uključuje i suprotstavljenu stranu (i njihove argumente), koja radi na tome da poništi napore uložene u uvođenje i primjenu rodno osjetljivoga jezika u slovenskome društvu. U radu ćemo pružiti pregled glavnih tendencija te jezičnih elemenata kojima se koristi s ciljem lakšega uvođenja i usvajanja rodno osjetljivoga jezika u slovenskome društvu, s glavnim naglaskom na upotrebu donje crte u pismu. U radu se analiziraju dva ručno izrađena korpusa tekstova prikupljenih sa slovenskih mrežnih stranica onih organizacija koje upotrebljavaju donju crtu radi primjene rodno osjetljivoga jezika. Analizom tih podataka pokazat ćemo da se donja crta sve češće upotrebljava unatoč naporima da se umanji učinak njezine primjene tako što se dovodi u pitanje upotrebljivost i prisutnost toga elementa