Istraživanje Kvaliteta života u zagrebačkoj mreži naselja pristupom i uzorkom bavi se prije svega kvalitetom stanovanja u postsocijalističkom razdoblju. Stoga su uzorkom obuhvaćene zgrade sagrađene poslije 1990. godine. Ovaj tekst se oslanja na pet istraživanja koja su provedena u razdoblju od 1984. (potom 1989., 1996. i 2004.) do ovog posljednjeg provedenog 2014. godine. Analizom se provjerava hipoteza prema kojoj rast standarda u zapadnoj Europi poslije Drugog svjetskog rata premješta fokus političkog djelovanja s politike koja se temelji na klasnim vrijednostima na politiku koja zastupa kvalitetu života. Može se pokazati da se ti procesi različitim intenzitetom i u drukčijim oblicima odvijaju i u socijalističkim zemljama. Pokazuje se da je teorijsko određenje socijalizma kao „diktature nad potrebama“ prekratko da bi se analiziralo spomenute procese. Tako se i kod nas, ponajprije u području ruralne i urbane sociologije, razvijaju istraživanja kvalitete života usporediva s istraživanjima „države blagostanja“ na Zapadu. (IN ENGLISH: In the survey The Quality of Living in Zagreb Settlement Network the approach and the chosen sample primarily focus on the quality of living in the post-socialist period, therefore examining the buildings constructed since 1990. This paper relates to five different surveys conducted in 1984, 1989, 1996, 2004 and 2014. The hypothesis is tested according to which the improvement of the standard of living in Western Europe after World War II shifts the spotlight of political activities from the policy based on class values to the policy concerned with the quality of living. It is evident that these processes are also going on in the socialist countries but in different forms and with different degrees of intensity. The “dictatorship over needs“ theory of socialism is not sufficient enough to analyse the ongoing processes. In Croatia, in rural and urban sociology, the research conducted about the quality of living can be compared with the research on the “welfare state“ in the West.